Povijest svetišta Vepric

    Image

    Kako je nastalo ovo svetište?

    U jugozapadnoj Francuskoj, ispod planinskog lanca Pirineja, pokraj mjestašca Lurd, u jednoj špilji uz rječicu Gavu, ukazala se godine 1858. Majka Božja maloj djevojčici Bemardici. Bila su to teška vremena za Crkvu i za svijet. Bezboštvo je prijetilo: Bog je mrtav, nema neba!

    Baš je tada došla, sva u sjaju i bjelini, mlada i lijepa nebeska Pojava - Blažena Djevica Marija. Ukazivala se Bemardici 18 puta i u svojim je porukama sasvim jednostavnim riječima govorila toj skromnoj i siromašnoj djevojčici o potrebi molitve za grešnike, o pokori, o svom bezgrješnom začeću, o nebu ...

    Od tada su se u Lurdu dogodila mnoga čudesa milosti, obraćenja, toliki su bolesni čudom ozdravili, tolike duše našle utjehu i mir, pa je Lurd s vremenom postao jedno od najvećih marijanskih svetišta u svijetu.

    Godine 1908, za pedesetu obljetnicu prvih lurdskih ukazanja, na poticaj i u organizaciji p. Bernardina Škrivanića, kapucina iz Rijeke, o blagdanu Velike Gospe, iz Hrvatske je u Lurd pošlo prvo organizirano hodočašće. Vodili su da biskup Anton Mahnić iz Krka i biskup Juraj Carić iz Makarske. Svi su sudionici bili oduševljeni onim što su doživjeli.

    Može se slobodno reći da je to bio za Hrvate prvi jači zamah štovanja Gospe Lurdske, tako da je s vremenom u Rijeci podignuta veličajna crkva Njoj u čast, a biskup Carić dao se na posao da od Veprica, koji mu je uvelike sličio na Lurd, napravi hrvatsko lurdsko svetište.

    Malo po malo, uz darove i zauzeti rad dobrovoljaca, špilja je bila uređena za bogoslužje i blagoslovljena 15. listopada 1908. godine. Svetište se s vremenom sve više širilo i izgrađivalo.

    Biskup Juraj Carić pošao je nakon deset godina u Split za Ordinarija splitske i makarske biskupije, ali je mlad umro 1921. godine. Ipak, htio se ukopati ovdje, u Vepricu. Tu mu je grob pokraj XII. postaje Križnog puta, a na njemu je dano napisati da želi, kako za života, tako i poslije svoje smrti biti pod zaštitom Bezgrešne.

    To je bio skromni početak. Poslije toga prostor svetišta se sve više oplemenjivao, povećavao i uređivao za prihvat i potrebe hodočasnika. Uređenju svetišta, u teško vrijeme bezbožne komunističke vlasti, mnogo je pridonio dugogodišnji upravitelj don Srećko Bezić.

    U novim prilikama, nakon 1991. godine, svetište se je nastavilo uređivati. Sagrađen je duhovni centar s kapelom i potrebnim sadržajima, a 2003. godine prostor ispred špilje dobio je novo stepenište i dodatne prostore za potrebe hodočasnika.

    biskup Juraj Carić
    Image

    Vjerni je puk odmah od početka živom vjerom i oduševljeno prihvatio ovo svetište i od tada rado ovamo dolazi. Po zagovoru Majke Božje ovdje su s neba dobivene mnoge milosti. Hodočašća dolaze ne samo iz svih krajeva naše nadbiskupije, nego i od Dubrovnika, sa otoka, iz Hercegovine, od Livna i Tomislavgrada, pa i iz sjevernih krajeva Hrvatske.

    Mnogi prolaznici ovdje navrate da se odmore, kratko se pomole Majci Božjoj, upale svijeću i nastave svoj put. Drugi ostaju dulje, izmole krunicu, obave Put križa, sudjeluju u euharistijskom slavlju. U svetištu imaju prigodu za svetu ispovijed svakoga dana prije svete mise, a mnogi dolaze tražeći duhovnu pomoć, razgovor i savjet od svećenika.

    Lijep je običaj da se svi hodočasnici o blagdanu Male Gospe u Vepricu ispovjede i pričeste, te obave euharistijsku - marijansku procesiju sa svijećama. Mnogi su u svetištu ostavili i svjedočanstva o uslišanim molitvama, bilo u spomen knjizi, u svojim pismima ili na kamenim pločicama. Ima i onih koji su u svetište donijeli i svoje zavjetne darove.

    No svi, baš svi koji se ovdje srcem i dušom otvoreni Gospodinu utječu zagovoru Bezgrešne Bogorodice, osjetit će da se nalaze na blagoslovljenom mjestu, gdje se u ljepoti prirode i iskrenosti duše kuša Božja blizina i radost majčinske Marijine ljubavi.

    © 2019 Splitsko-makarska nadbiskupija

    Please publish modules in offcanvas position.